Novi Put Autor  Mar 02, 2021

Uticaj televizije na predstavljanje žena

Televizija je najutjecajniji i najkompletniji stari medij koji sadrži riječ, zvuk i sliku. Televizija je primarni medij koji je preteča današnjih savremenih digitalnih medija web portala, internet televizije, youtube-a i društvenih mreža. Neosporna činjenica je da su ovi mediji, kao i televizija, prvenstveno vizualni i da ovise o kvaliteti fotografije i videa.

             U medijskoj industriji se najviše iskorištava ženski izgled na osnovu trendova koji kreiraju kozmetičke, modne korporacije i putem medija plasiraju idealan izgled ženskog tijela i lica. Mnoge televizijske emisije prikazuju živote slavnih pjevačica, glumica i influenserica, dok se u brojnim prilozima raspravlja o najnovijim modnim trendovima i kozmetičkim tretmanima. Sve su popularnije emisije make over-a, u kojem žene dobijaju priliku da promijene svoj izgled. Negativan trend povećavaju reality emisije, koje nerijetko negativno utiču na percepciju gledaoca, pogotovo tinejdžerica, o životu.

            Ostali  ženski televizijski sadržaji su kulinarske emisije, dizajn interijera. Rijetke su emisije koje govore o stvarnim ženskim problemima - zdravlju, epiduralnoj anesteziji, menopauzi, menstruaciji, postporođajnoj  depresiji, pobačaju, odgoju djece i mentalnom zdravlju.

Rezultati analize koje je objavilo udruženje „Novi put“ kao rezultat dvomjesečnog monitoringa medija, koji je proveden uz  podršku  Svjetske asocijacije kršćanskih komunikacija – WACC, su pokazali da mediji žene često koriste kao “ukras”, ilustraciju, fotografiju potrebnu za temu.[1]

            U ovoj analizi se nalazi preporuka u vezi rodnih stereotipa i seksističkih stavova i jezika u medijima u BiH, koja je dostavljena medijima i objavljena na  web stranici.[2] U preporuci su pozvani mediji da kroz razvoj svojih profesionalnih standarda ustanove mjere koje bi spriječile reprodukciju rodnih stereotipa i predrasuda u svom radu, da razvijaju svijest novinara i novinarki, kako bi se uključila dimenzija rodne ravnopravnosti u novinarstvo i medije,  da  mediji teže ka uravnoteženijem predstavljanju žena u medijima.[3]

Jedan od glavnih problema je odsutnost žena u najozbiljnijem informativnom sadržaju. Novinarke pokrivaju “ozbiljne teme”, ali se suočavaju s izazovima u svom radu.

Drugi problem je način predstavljanja žena u medijima, uz prisutnost stereotipa i seksizma. Treći problem odnosi se na mogućnosti zapošljavanja i razvoj karijere. Očito je da muškarci kontrolišu sredstva medijske proizvodnje.[4]

 Internet postaje mjesto za različite oblike manipulacije (tj. lažne vijesti), pritiske, verbalne napade i uznemiravanje. Poseban izvještaj o statusu novinara i slučajevima prijetnji novinarima u Bosni i Hercegovini izradio je Ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine 2017. godine. U izvještaju se navodi da su novinarke češće izložene internetskim napadima kako bi se spriječilo objavljivanje određenih informacija ili priče, s ciljem seksualnog ili drugog oblika rodno zasnovanog uznemiravanja, pa čak i zlostavljanja na internetu.[5]

Na oglasima televizijskih kuća koje traže nove televizijske voditeljice i reporterke se traži fotografija uz biografiju ili eventualno preporuku ili referencu bivšeg poslodavca, mentora ili profesora. Na snimanjima za televiziju se komentira izgled kandidatkinja . Mnoge novinarke kad počnu raditi nailaze na seksizam na radnom mjestu, a zbog nedovoljno iskustva i nepoznavanja vlastitih prava nisu u mogućnosti da se tome suprotstavljaju.[6] Televizično lice zahtijeva savršene proporcije, jasan pogled, držanje i ozbiljnost ako je riječ o informativnom programu. Ako je riječ o zabavnom programu, ističe se izgled voditeljice atraktivnom odjećom i naglašenom šminkom. Godine su također bitne, za razliku od muškaraca, novinarke imaju određeni period trajanja, najčešće do četrdesete. Rijetke su uspješne TV novinarke koje su svoju reputaciju izgradile na profesionalnom izvještavanju i obrađivanjem društvenih tema i istraživačkom novinarstvu.

Važno je istaknuti i problematiku staklenog stropa za novinarke, a to znači  da usprkos različitim politikama zapošljavanja koje su se sprovodile u BiH posljednjih decenija, kao i mjerama ekonomskog osnaživanja, ekonomske rodne nejednakosti su ostale jedno od najvažnijih problema rodne nejednakosti. One su veoma izražene i ne pokazuju gotovo nikakve promjene između generacija, naročito kada je u pitanju zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima, planiranje porodice, kućni rad i briga o porodici.  Novinarke su podvrgnute predrasudama tradicionalnih patrijarhalnih društvenih normi o vrsti posla koji je pogodan za žene, te se suočavaju sa različitim poteškoćama koje ih sprječavaju da pristupe višim položajima odlučivanja.[7]

Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe 1555, usvojena 2002., bavi se prikazom žena u medijima i potiče medije na “promicanje jednakosti”, jer predstavljanje žena u medijima često krši etički kodeks novinara BiH, član 16, koji se odnosi na privatnost te zaštitu od neopravdanog ili senzacionalnog otkrivanja privatnosti. Novinar mora zaštititi svačije pravo na privatni i porodični život, dom, zdravlje“.[8]

 

[1]http://newroadbih.org/index.php/gender-media/gmmp/item/489-rezultati-analize-najcitanijih-i-najuticajnijih-stampanih-i-elektronskih-medija-o-zastupljenosti-i-polozaju-zena-u-medijima-u-bosni-i-hercegovini.html

[2] http://newroadbih.org/index.php/gender-media/gmmp/item/546-preporuke-i-smjernice-za-medijsko-izvjestavanje-o-zenama.html

[3] https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/images/pdf/Pekin%C5%A1ka%20deklaracija%20-%20prijevod.pdf

[4]  https://bhnovinari.ba/wp-content/uploads/2019/02/Polozaj-novinarki-u-BiH.pdf

[5] https://bhnovinari.ba/wp-content/uploads/2019/02/Polozaj-novinarki-u-BiH.pdf

[6] https://bhnovinari.ba/wp-content/uploads/2019/02/Polozaj-novinarki-u-BiH.pdf

[7] https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/images/pdf/Pekin%C5%A1ka%20deklaracija%20-%20prijevod.pdf

[8] https://www.undp.org/content/dam/unct/bih/PDFs/UN%20WOMEN/Istrazivanje_o_medijskom_iz-vjestavanjuUNWOMEN_BiH_BHS.pdf1

Novi Put

Association “New Road”

Prijavi se pa komentiraj

Kontakt info

  • Udruženje „Novi put“
  • Adema Buća 10, 88000 Mostar, BiH
  • tel:+387 36988022
  • mob +387 61240934
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Top